Category Archive : DALMATINSKA ZAGORA

U SUSRET SVETOM MIHOVILU

DALMATINSKA ZAGORA – FLORA I FAUNA

Ljepota Trilja i Cetine

304. SINJSKA ALKA

TRILJSKA GROTULJA

 

Od davnina se žene darivala i ukrašavala, dičilo sa ženskim rodom. Izrađivao se nakit od sveg i svačega, da bi se danas nakit izrađivao kao bižuterija, ali i kao i vrlo vrijedan nakit čija se vrijednost izražava ponekad u ogromnim ciframa.

 

 

 

U triljskom kraju odvajkada se s koljena na koljeno prenosila grotulja. Moglo bi se kazati da je grotulja vrlo jednostavna  ogrlica od oraha, kojom se djevojci davalo do znanja da se sviđa momku.
Djevojke su primajući grotulju prihvatile i daljnje udvaranje momka, ukoliko im se sviđa.  Samim primitkom grotulje djevojka nije imala imala nikakvih obavezu prema mladiću.
Tako se znalo dogoditi da su pojedine djevojke imale i više grotulju i kao takve su” vrijedile”više.
Na izložbi “Croatio zemljo lijepa li si” na Tijarici, prekrasnu fotografiju Zagrebačke  katedrale snimljene u vrijeme Adventa, simbolično smo okitili grotuljama i tako pokazali naše ljubav i mišljenje o njenoj vrijednosti i ljepoti.

 

 

 

THRILL BLUES FESTIVAL – 2019

 

 

Zagrijavanje i uštimavanje u posljepodnevnim satima da bi u večernjisatima sve štimalo.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Triljske ljetne večeri iz godine u godinu postaju bogatije, raznovrsnije i u svakom pogledu interesantnije.

 

 

 

 

 

Ove godine sam bio u prilici prisustvovati i osjetiti bilo grada uz muziku koja ljulja, koja je živa, daje i traži od  posjetioca da se uključi, da i sam doprinese ljepoti glazbenog ugođaja ljetne noći uz Cetinu.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Događaj kojeg je popratilo mnoštvo Triljana i njihovih gostiju razbija monotoniju vrućine i žege koja vlada  i u večernjim satima razgaljuje dušu ritmom koji očarava.

 

 

 

 

Sve u svem pohvale organizatorima koji će idući  festival podignuti sigurno na još veću razinu, a triljskim turistima na čelu s Andrijanom naklon  za sve ono što su do sad u svom mandatu pokrenuli i postigli .

 

 

 

 

THRILL BLUES FESTIVAL U TRILJU

Poziv svim koji su još uvijek u razmišljanju posjetit ili ne večeri Bluzza u Trilju. Uz samu rijeku cetinu pored bine nakojoj će se odvijati festival bluesa očarava šetnica i svježina ljetne noći.

 

 

 

POGLED SA STAROG GRAD – SINJ

 

 

 

 

CETINA KAD ZAPIVA

Bolje da nestane selo nego običaji, izreka je to odavnina. Udruga za očuvanje baštine Cetinskog kraja vrijedno radi na prikupljanju i očuvanju kulturnog bogatstva kao dio nasljeđa naši stari.  Ponajprije tu je pisma, koja je kroz povijest krijepila dušu i ličila rane naroda Cetinske krajine. Narodna nošnja je također od neprocjenjive vrijednosti. Prikupljajući i obnavljajući narodnu nošnju brinu o kulturno identitrt Cetinskog kraja, da bi ga sutra prenjeli nekim novim zaljubljenicima, sačuvali za buduća pokoljenja.

Šudar, krožet, oplećak, kotula, ječerma i traverša čine nošnju koju su žene Cetinske krajine nosile od davnina. Nošnja se brižno čuva i priprema za posebne prilike kada se okupe i zapiivaju žene sa Cetine. To je bogatstvo koje nažalost nagriza globalizacija, ali još uvik ima zaljubljenka koji svoju Cetinu i Zagoru kroz pismu nose i na sve strane svita naše bogatstvo pivajući pronose.

Povodom održavanja 3. Uskršnjeg doručka u Sinju imali smo priliku poslušati nekoliko pisama i uživati u posebnom ugođaju kada su članica udruge zapivale i zarerale.

 

Čuvarice baštine i pisme Dalmatinske zagore s lijeva na desno:

Mara Vladova,  Nena Norac – Kevo,  Jela Marković,

Nediljka Jukić – Bračulj i Silvana Matić

USKRSNI DORUČAK NA OTVORENOM

Na Uskrsni ponedjeljak u Sinju se održala po treći put manifestacija pod nazivom :  “Uskršnji doručak na otvorenom”

Mirisala je i odisala svim onim čim Sinj i Cetinska krajine pričekuju goste. Od samog blagdanskog stola ispunjenog tradicionalnim uskršnjim jelima i poslasticama, do “hostesa” od 8 do 88 godine.

 

 

Sve je to ukrašeno nezaobilaznom narodnom nošnjom cetinskog kraja, protkano pismom mješovitog gradskog zborom grada Sinja i točkom sinjskih mažoretkinja.

 

 

 

Sve se odvijalo kako i priliči današnjici. Tri dame u glavnim ulogama od predsjednice turističke zajednice gospođe Monike Vrgoč, gradonačelnice gospođe Kristine Križanac pa do voditeljice programa gospođe Božene Romac.
Medijski je zabilježila HTV novinarka, gospođa Marija Dujmić. Božji blagoslov je udijelio župnik svetišta Gospe Sinjske fra Perica Maslač.

 

 

Rera kao šećer za kraj je pisma koja je nezaobilazna, za koju nije potrebno pripremanje. Potrebno je četiri – pet glasova, koji kad “potraju” pismu i stope se u jedan glas poteknu svim našim porama. Rera je dio našeg nasljeđa. Dok smo mlađi nekako je ne ćutimo u potpunosti, no kako ulazimo u zreliju dob tako sve više osjećamo tu pismu kao bogatstvo, kao dio svoje duše.

 

 
 

Sve u svemu hvale vrijedna manifestacija. 

TRILJ – NOĆNA RAZGLEDNICA

 

 

 

 

SINJ IN THE SNOW







SINJ U BIJELOM

DANI SVETOG MIHOVILA – 2018

 

Iza nas su dani svetog Mihovila. Bilo je organizirano mnoštvo raznih kulturnih i sportskih događanja. Moglo bi se kazati da je grad Trilj 15 – tak dana disao punim plućima.
Bilo je tu raznih događanja od sportskih sadržaja, planinarenja koje je imalo svojih “pet” minuta,pa do kulturnih kojih je bilo ponajviše. Bilo je poznatih i priznatih imena iz kulturnog života koji su svojim umjetničkim opusom obogatili triljsku svakodnevicu i svetkovinu. Mnogi su pomalo još uvijek samozatajni ali rade svoj posao na kulturnom obogaćivanju triljskog kraja. Posjećenost tih događanja nije u potpunosti s renomeom imena i umjetničkog opusa umjetnika no to je jedna činjenica koja je bolna i bode u oči. Kada sve ukupno pogledamo unatrag 10-tak godina ipak možemo poviknuti:
“Ipak se okreće!”

 


Tu dolazimo do činjenice da je triljski kraj dugo godina bio polu mrtav, živio je na aparatima. Zbog tog umiranja kulture i marginaliziranja mnoge generacije su bile zakinute za taj dio odrastanja pa samim time, ni krive ni dužne, nisu vruće za ponovno rađanje kulture. No to nije prepreka mnogobrojnim zanesenjacima, vizionarima i ljudima koji u tom polju itekako imaju što reći, da nastave i dalje još većim radom. Trilj kao sredina izrasta i poprima konture gradske sredine u svim segmentima. Tu imaju veliku ulogu kulturnjaci koji se nesebično troše i daruju sebe svom Trilju i cetinskom kraju. To je jedna mala grupa koja svakim danom svoje obiteljsko stablo sve više širi.

 

Čast mi je da sam učlanjen u tu obitelj i da sam svojom knjigom “Bitka za život” pripomogao tom krugu ljudi, davši im ruke, dodatno obogativši kulturnu lepezu Mihovilskih dana. Jutarnja budnica triljskih mažoretkinja i glazbara je prošla kroz gradske ulice takorekuć bez pogleda i pljeska.

 

Dan poslije u organizaciji TZ Trilj točno u 12 sati potekla je rijeka biciklista, 5. Triljska biciklijada, ulicama grada bez prisustva građana samo vrijedna ekipa na čelu sa šeficom turističke zajednice i ekipa iza objektiva koja marketinški odrađuje i promovira naše prirodne ljepote i krašku ljepoticu Cetinu koja se ulaskom u plodnu ravnicu polja pretvara u prelijepu zavodnicu koja nudi i pokazuje svoje drži.

 

Ne mogu a ne izraziti tihi protest što sami ne poštujemo i pored zdravih očiju ne vidimo ta događanja, doslovno ih ignoriramo. To je posebno vidljivo bilo na ulici za vrijeme budnice glazbara i mažoretkinja.
Danas kada imamo cestovnu povezanost i triljsku zaobilaznicu moralo bi se pronaći model i dogovor da se taj dan promet preusmjeri i da Trilj postane jedna velika šetnica. Vjerojatno bi tada i budnica bolje upala u oko, a triljske ulice bi postale njihova pozornica

 

SINJ

Nalazite se na hrvatskom jugu, na maloj udaljenosti od Splita, u carstvu voda, polja i kamena. Dobrodošli u grad Sinj i Cetinsku krajinu koja vas zavodi svojom bogatom kulturom i stoljetnom tradicijom. 

You are situated in the Croatian south, near Split, in the paradise of water, fields and stone.

Welcome to the Town of Sinj and the Cetinska Krajina Region and experience the seduction of its rich culture and age-old tradition.

ALKA

 

U čast svoje nebeske zaštitnice, Gospe Sinjske, koja je prema predaji, i otjerala Osmanlije (”vidješe ženu u bijelom kako hoda zidinama Sinja”), kao vječni zavjet odanosti i poštovanja, Sinjani će utemeljiti vitešku igru Alku, i tako svake godine, prve nedjelje u kolovozu, oživjeti slavnu pobjedu.

In honour of its heavenly patroness the Madonna of Sinj, who, according to the tradition, forced the Turks into flight in 1715 (”a woman in white was seen, walking on the walls of Sinj”), as an eternal vow of devotion and respect, the people of Sinj instituted the Alka – the knights tournament of Sinj, and thus each year on the first Sunday in August the glorious victory is revived.

 

 

The Tournament of Alka originated at the time when there were many similar knightly tournaments throughout Europe. All of them have now fell into oblivion, except the Alka Tournament of Sinj, which is at the dawn of its tercentenary and under protection of UNESCO as world intangible heritage. The Alka Tournament is a symbol of the struggle for freedom, peace and hearth, for faith and hope. It unites the past and the future, praises the honour and integrity, the customs of our ancestors, heroism and bravery.

 

 

 

 

Tekst prezet s stranica

Turističke zajednice grada  Sinja

http://www.visitsinj.com/hr

 

 

MUZEJ TRILJSKOG KRAJA

Posjet triljskom muzeju  bio je ujedno povratak u prošlost, u moje djetinjstvo. Jedan manji dio muzejskih eksponata je iz nama bliske povijesti.  To je ujedno i dio mog djetinjstva, kojeg sam proveo u Čaporicama  selu Dalmatinske zagore. Šetajući  po muzeju  u mislima sam se vratio u svoje djetinjstvo kada su se manje više ovi predmeti koristili kao dio namještaja, djelovi kužine i razno razni alati koji su se koristili.

 

 

Prolazeći i razgledajući pribor koji se koristio u kužini vrti se film kako se u stapu nekada dugotrajnim fizičmim procesom melo mlijeko i dobivala metenika.  Drvena vučija s kojom se za ljetnih mjeseci svakodnevno odlazilo na izvor  Surdup i donosila voda za piće. rna tava na kojoj su cvrčali uštipci dok ih je moja baba pripremala na kominu.

 

 

Pogled na vile s kojima se nekad pritresalo žito na gumnu dok bi se  konjima vrlio. Vraća sjećanja na užarena gumno, na starije koji su znojni odvajali  žito od slame i prikupljali ga na hrpu.  Prikupivši žito poslije podne bi se  provijalo žito, odvajanje plive i nečistoće iz žita.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Razgledajući dio postava muzejskih vraćam se u dijetistvo i gledajući sve  osjećam miris djetinjstva, mirise prirode.  Sjećanja naviru na jedno drugo vrijeme koje je nudilo surovu borbu za opstanak , borbu za svako zrno žita, za svaku kap vode.

Danas je neko drugo vrijeme, gdje se to blago prikuplja po muzejima, da bi budući naraštaji mogli “pogledati” u prošlost. Pogledati u selo i pokušati shvatiti kako su živjeli naši stari jer selo iz prošlosti jednostavno nestaje. Ostadoše samo prazna sela i kameni spomenici prošlog života koji tiho umire.

Selu sunce zalazi, a život se nastavlja po gradovima, svjetla grada se pale.

 

LIDIJA BAJUK & VESTA FESTA – 2018

Na kulturnom događanju u selu Vrpolje kod Trilja prisustvovali smo jednom “događanju” kulture. Može se slobodno tako kazati i pokazati da ništa nije nemoguće. Ponajprije za nešto više potrebno je imati viziju i sliku u glavi.  Dolazeću krš Dalmatinske zagore u selo Vrpolje nema se preveć tog vidit osim krša i ljute drače pa samim tim mnogima su događanja zadnjih godina Vesta Festa prije početka izgledali kao znanstvena fantastika. 

Danas je pogled na manifestaciju tradicijskog  glazbovanja “Vesta Festa” drugačiji i pogled na Arenu Dalmatinske zagore je vrlo zanimljiv. Pogledajte i vi malo atmosfere i prekrasnu izvedbu Lidije Bajuk, hrvatska pjesnikinje i kantautorica, jedna od vodećih ličnosti hrvatske etno glazbe. 

 

 

 

 

KULTURNO LJETO U TRILJU

Triljsko kulturno ljeto je počelo. Pomalo čudno zvuči nama koji pamtimo svetog Mijovila, kako je stari svit govorija, kao jedino događanje di bi se osjetija šušur. Tada smo s nestrpljenjem čekali taj dan. Stariji su čekali zbog trgovine a dica mi  se veselili i čekali  vrtaljiku i ostale igre i igračke. To je vrime kad nije bilo tehničkih pomagala pa su i igra bile poluautomatske.
To se sve ukupno ipak događalo 20-tak dana. Prvi su stizali bačvari jer je berba grožđa bila u jeku. Tribalo je kupiti koji “sud,” zaminit staru i dotrajalu bačvu novom.
Bačvari su stizali prvi u park isprid škole pa je pogled na bačvare za nas znakovit kao početak, nestrpljivo odbrojavanje do dana kada će stići naše igre i vrtaljika. 3-4 dana se pazarilo na Blatu di je bilo misto za stočni sajam. Triljski kraj je tada postaja centar trgovine di se prodavalo na veliko i malo. Sa svih strana su se trgovci skupljali i trgovali tada još bogatim stočnim fondom. Dolazili su trgovci iz Italija koji su prije svega kupovali konje, magarce i pulad za mesnu industriju salama. Trgovalo se živo, pogađalo i pregovarači bi posa zaključivali čvrstim stiskom ruke. Dan dva prid Mijovila pristizali su stini trgovci i mali proizvođači koji su tada u ponudi imali šaroliku ponudu rukotvorina. To je bilo vrime kovača koji su proizvodili sve za vrt  vinograd i polje. Bili su zastupljeni drvodjelci i tekstilci koji su nudili svoje ručne radove. Trgovalo se tih dana za čitavu godinu, obnavljala rezerve za kuću i porodicu. Kupovalo obuću, odjeću, raznu drvenariju, balote, drvene stolice i sve je bilo “začinjeno” Rerom.  Nakon obavljene kupnje i prodaje sve je bilo veselije i sve se stapalo u jednu veliku rijeku ljudi. S krajem dana i sumrakom trgovina je “padala”, a pivanje Rere uz pune bukare vina, veselo i opušteno druženje se nastavljalo do kasno u noć.
To su bili dani kada je triljski kraj živija od poljoprivrede, stočarstva i vinogradarstva.
Danas je Trilj gradić gdje se promijenilo štošta pa smo tako dobili i kulturno ljeto. U raznovrsnom programu posebno se ističe nastup ansambla “Lado”, čuvara kulturne baštine Hrvatske. Nastup koji je prisutnima pjesmom i plesom darovao jedan poklon, uživo prezentirao ogromno kulturno bogatstvo našeg naroda.
Ples i poskočice su trajale sat i pol i nitko nije ostao hladan na jednu uigranu i profesionalno prezentaciju koja nas je provela od Baranje do Dubrovnika. Bilo je zadovoljstvo pratiti i uživati u izvedbi ansambla “Lado”.

 

 

 

 

 

 

TRILJSKA POSLASTICA LJETNJE VEČERI

LADU U TRILJ

VESTA FESTA – 2018

Kako započeti priču?
Što je to Vesta festa?
Ili konstatacijom,
“Da to je to!”
Da, definitivno su zapuhali vjetrovi koji su otpuhali malodušje i letargiju , iznjedrili ljude koji se uče, lome i sapliću u moru svakojakih predrasuda spram kulturnog bogatstvu ovog našeg kamena, naše Zagore.
Ljude koji nisu imali priliku peći zanat pored kulturnih veličina ali imaju ogromnu energiju, ljubav i srce da krenu “grlom u jagode“ i da pokažu svu raskoš koju posjedujemo, a tako malo znamo o tom. Bez velike potpore i logistike rodila se generacija zaljubljenika koji oživljavaj ovaj kraj, daju mu infuziju da se podigne na noge i punim plućima počne živjeti i graditi jednu prekrasnu priču koja se ispisuje na prostoru triljskog kraja.
Don Josip Dukić je taj kamen iz Zagore koji je uzbunio i obznanio da je dosta letargije, da i mi konja za trku imamo. Toliko je pogurao ovaj naš kraj i okupio oko sebe brojne zaljubljenike koji nam “prepričavaju” mnoge priče svojih predaka, priče koje očaravaju. Sad se može već konstatirati da imamo cijelo momčad koja je započela utakmicu koja život znači jer kada nestanu običaji nestaje i narod. Manifestacija pod nazivom “Vesta festa” je podarila prisutnima poseban užitak u ambijentu kamene arene, podarila pjesmu Dalmatinske zagore, Reru koja se rerala duboko u noć, pjesme i ples gostiju koji su svojim nastupima dali dodatnu dimenziju večeri.
Vesta festa je ljepotica noći u kojoj smo uživali, gdje se nakon programa nije krenulo domovima već su mnogi ostali i nastavili druženje. Razgovor neformalan ali toliko potrebit današnjem čovjeku da se opusti i zapijeva kao ptice u zoru. Za sad je veliki dio programa odradila stara garda ali rađaju se mladići i djevojke koji stasaju uz stare i prekaljene vukove koji im predaju svoj znanja, svoju pjesmu i ljubav toliko potrebitu da nastave čuvati i njegovati ta naša bogatstva.

 

MEĐUNARODNI MIHOVILSKI DANI PLANINARA – 2018

 

 

Planinarsko društvo “Jelinak” iz Trilja organizira druženje planinara i poziva sve zainteresirane pojedince i planinarska društva da im se pridruže na manifestaciji “Međunarodni dani Mihovilskih planinara” od 14. 09. – 16. 09. 2018. 

Druženje će biti zanimljivo, pripremljen je bogati kulturni program. Uz planinarski dio i pohod  na Kamešnicu u sklopu manifestacije 14. 09.  naš istaknuti planinar i alpinist Stipe Božić prezentirat će dokumentarni materijal pod nazivom “Vlaji na Himalaji”.

Molimo sve planinarske udruge i planinare da nas obavijeste do 5.9.2018. o svom dolasku na mail jelinaktrilj@gmail.com ili na mobitel, +385 98 286 119.

Radujemo se vašem dolasku, dobro došli u Trilj !
Organizacijski odbor PD „Jelinak“-Trilj.

 

Tabija – Čačvina

TRILJ -POSTCARD

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Read More