Soparnik

Ovako izgleda vlaški spoarnik spravljen u Dubravi zagrebačkoj od triljskog brašna, križevačke raštike i varaždinskog kupusa, a kuharica je fetiva purgerka bjelovarskih korjena. Preporuka  za one koji nisu probali da si daju malo truda i naprave sami svoj soparnik. Recept ćemo naknadno ubaciti.     Brašno prosijemo, malo posolimo i zamijesimo sa mlačnom vodom. Ja dodam i malo običnog ulja. Nakon što zamjesimo ostavimo po strani i napravimo nadjev. U ovom slučaju smo upotrijebili slatki kupus i raštiku (u originalu se radi samo sa blitvom,a mi najčešće koristimo blitvu i slatki kupus). Imali smo viška mladih listova raštike pa se bacili na isprobavanje. Kupus sam naribala, a raštiku sitno narezala malo posolila i stavila na tijesto koje smo prethodno stavili uRead More…

Puževa nevoja

  Svatko od nas reagira na nesreću različito ali dok smo u samom odvijanju nesretnih okolnosti svima nam se povisuje doza adrenalina u krvi i reagiramo instinktivno na nevolju koja nas  je zadesila. Danas sam prvi puta ugledao zanimljiv  prizor kako se puževi nose s nevoljom i nesretnim okolnostima. Njegov problem je da se našao na leđima, kućica je okrenuta naopačke, a dio kućice je bio oštećen. Uslijedila je „operacija“  povratka u normalu. Umjesto da mu pomognem cjelokupnu radnju sam najprije fotografski zapisao (tipično za nas zemljane). U samom početku sam ga preplašio, ali sam se primirio i pužić je  plašljivo počeo izbacivati svoj „periskop“ kroz oštećeni dio oklopa ispitujući sigurnost izvan kućice. Kad se uvjerio da je sve pRead More…

Orahovica – od početka do kraja

Recept za orhovicu je jednostavan i svima znan. Na litru rakije lozovače ide 12 oraha i 120  grama  šećera.  Orah se bere i priprema u prvoj polovici 6 mjeseca do sv.Ante.  Poželjno je da se orah može  lako križati nožem, da ne dođe do okoštavanja. Sve skupa staviti u staklenu ambalažu, dobro zatvoriti i držati na suncu 40 dana. Nakon toga odlijemo orahovicu i pustimo da se orahovica  izbistri, da talog padne na dno. Poslije toga polagano punimo  orahovicu u boce pazeći da se ne zamuti od taloga. Uživajmo u okusu prirode. Svatko ima još i dodataka po svom guštu.         Read More…

Vršidba žita

Lito je vrućine su užegle zemlju. Živa u se penje i do 40 stupnjeva kako vele na prognozi. Traži se osvježenje u moru i rjekama, ali seljak se kupa na zemlji, u znoju. Vršidba žita je u tjeku, triba skinit intradu na vrime i prije nevere. U Zagori su to male parcele i mali prinosi žitarica, ali kako narod veli malo al slatko i kad je u kući znaš šta jideš. Još samo triba pdnit žito u mlinicu samlit i eto brašna.Sve to ide u krug ali sve ga ponestaje i žita i mlinica i seljaka. Nažalost sve ovo će u neko naredno vrime ostatisamo priča kako su naši stari jeli.Sve će to biti nadohvat ruke u trgovačkim lancima upitne kvalitete. Već sad skoro da nema više kruva ispod peke ili sača. Na kraju priče dolazi kruv ispod peke. Mnogo današnji naraštaji danRead More…

Život na selu

 Kako su živili naši stari? U  vrimenu  kada trčimo i gledamo na sat da bi pohvatali sve ono što smo zacrtali i što je isprid nas malo se osvrnimo i podsjetimo koliko smo lipote i blagodati ostavili iza nas na selu i pohitali u grad u bolji život . Odnija vrag i prišu  znali su reći naši stari.  Tu se krije sva pamet koju su ljudi izučili na ondašnjim fakultetima. Znali su stati i zapivati pod murvom  i  počastiti se svim onim što je Bog i zemlja dala. Sada se možemo slikovno podsjetiti na sve ono što je selo dalo  i  na proizvode koji imaju okus i miris. U cijeloj toj priči ima samo jedan mali problem. Selo je na izdisaju i nestaje.  Ostat će nam samo sličice i uspomene na mirise i mir sela koji niko nemože platit.  Za svoju muku i trud čovik je Read More…

Šparoge i bljuštike

Zima je prošla i priroda je počela da buja i zeleni, da navlači svoje proljetno ruho. Za nas koji poznajemo i volimo plodove prirode pravo je veselje jer su krenule šparoge i bljušte ili kako ih još zovu i kuke. Mala šetnja prirodom svakoga veseli, relaksira i lići od svih mogučih stresova koje nakupimo tjekom radnog tjedna, a kada uberemo i prirodnih plodova onda je zadovoljstvo još i veće. Ovom prilikom smo ubrali malo koprive, lista maslačka za salatu i pregršt bljuštika taman da ih napravimo na salatu sa tvrdo kuhanim jajima. Pravi praznik za nepce , okus prirode uživo. Inaće ustanovio sam da mnogi ne razlikuju razliku između šparoge i bljuštike jer mnogi nisu ni čuli za bljštika tako ni kušali. Na zagrebačkim placevima neki prodaju bljušt pod izgovorom Read More…